Home » Mr.sc Dževad Skopljak: PREZIME MALEŠKIĆ

Mr.sc Dževad Skopljak: PREZIME MALEŠKIĆ

PREZIME MALEŠKIĆ U BRIJESNICI MALOJ

Do sada nisam našao puno zapisa o prezimenu Maleškić iz Brijesnice Male, prije se zvala Mala
Brijesnica, pa sam odlučio da istražim porijeklo ovog prezimena jer je moja mati r.Umihana
imala to prezime.
Nadam se da će nakon objave ove kolumne biti još istraživača, naročito sa prezimenom
Maleškić, koji će raditi na porijeklu ovog prezimena.

U naselju Hamzići u Malešićima se u gruntovnim knjigama pominje prezime Maleškić. Tako
Rusmir Djedović u objavljenom radu NASELJE MALEŠIĆI – HISTORIJSKOGEOGRAFSKE I
URBANOGEOGRAFSKE KARAKTERISTIKE KRAJEM 19. STOLJEĆA I RAZVOJ FAMILIJA
objavljenom u Baština sjeveroistočne Bosne VIII, Tuzla 2016.g. navodi i prezime Maleškić.

Na str. 21. se navodi:

Krajem 19. stoljeća parcele 174/1 Šušnjevi vlasnici su: Mehmed i Emin Okić um. Osmana iz
Malešića sa 1/3 i Maleškići iz Briesnice sa 2/3.38

Okići se prezivali Memić. Žena koja je davala podatke popisivaču za
austrougarske uprave rekla da je Okićka iz Stjepan Polja.39
Inače, Okića ima starinom u Stjepan Polju. Mehmed Okić se spominje 1873-75. godine u
Malešićima.

  1. Kuća 524/2 Sulejman (imao Muju, rođen 1873., Aliju, 1879…) i Mustafa Šakušić um.
    Omera Šakušića. Šakušići su se ranije prezivali Memić. Neka žena koja je bila Šakušićka iz Stjepan
    Polja kazala popisivaču za austrougarske uprave da je Šakušićka.40
    Omer Šakušić se spominje 1873-75. godine u Malešićima.
    Vidimo da se prezimena Okić i Šakušić u Malešićima spominju još krajem osmanske uprave. Što
    znači, ako su ogranci Memića, formiralo se prezime ranije nego što se mislilo. Ovo opet znači da,
    uz brojnost prezimena Memić krajem 19. stoljeća, starost Memića u Malešićima trebamo tražiti
    dalje u prošlosti, barem u 18, ako ne i u 17. stoljeću.41
    Iz Hodžića je neki Hasić došao u Hamziće za austrougarske uprave.42
    37Salih Kulenović, Različita etnološka građa sa područja Gračanice – Stjepan Polje, Gračanički glasnik 1,
    maj 1996., Monos Gračanica, Gračanica., str. 21.
    38Gruntovni uložak broj 265…
    39Salih Kulenović, Različita etnološka… Malešići…, str. 74.
    40 Salih Kulenović, Različita etnološka… Malešići…, str. 74.

41Detaljnije poznavanje razvoja familije Memić u Malešićima traži obimnija istraživanja.
42Salih Kulenović, Različita etnološka… Malešići…, str. 74.

Na str. 38. se navodi:
Familije Husići u Malešićima i Babićima imaju zajedno neke parcele. Smatra se da
su i srodni. Parcele 1208 i 1209 Jagodnjak imaju Arif i Ibrahim Maleškić um. Osmana iz
Briesnice.82
Šumu Lanište 1210/1 dijele: Mejremići, Fatušići i Avdakovići iz Stjepan Polja. Memići iz Babića,
Malešića i Stjepan Polja moguće je da su srodni. To vidimo jer je Osman Memić um. Omera iz
Babića vlasnik parcela uz ove druge. Parcele Šušnjevi vlasnici su: Mehmed i Emin Okić um.
Osmana iz Malešića sa 1/3 i mal. Mustafa i Avdo um. Sulejmana Maleškića iz Briesnice.83
Iz prethodnog vidimo brojne moguće veze navedenih familija iz više susjednih sela i Malešića.
Posebno je interesantno prezime Maleškić u Brijesnici. Pošto se u tom naselju javlja još krajem

  1. stoljeća, moguće je da se ta familija iz Malešića tu naselila negdje u 18/19. stoljeću.
    74Gruntovni uložak broj 315…
    75Gruntovni uložak broj 317…
    76Gruntovni uložak broj 137…
    77Gruntovni uložak broj 220…
    78 Gruntovni uložak broj 170…
    79Gruntovni uložak broj 176…
    80Gruntovni uložak broj 177…
    81Gruntovni uložak broj 178…
    82Gruntovni uložak broj 232…
    83 Gruntovni uložak broj 265…

Na str. 39. se navodi:
Kako vidimo, izgleda da je tokom 18. i 19. stoljeća prisutna relativno snažna emigracija
stanovništva iz Malešića.
Npr. Maleškići u Brijesnicu, Krajinovići u Gračanicu, a snažno je odseljavanje Ahmića iz Kovača u
Čifčije kod Doboja u polju kraj rijeke Bosne. Već smo naveli da krajem 19. stoljeća, nekih parcela
u Kovačima su vlasnici: Omer, Husein, Ibrahim i Mustafa Ahmić um. Ferhata sa po ½, svi iz Čifčija
kotar Tešanj. Zatim, Osman i Mehmed Ahmić um. Osmana iz Čifčija kotar Tešanj. Očito su ovi
Ahmići u Čifčije odselili prije 1891. godine, možda još krajem osmanske uprave. Poznato je da
naselje Čifčije kod Doboja u osmanskom periodu pripada begovima iz: Tešnja, Sarajeva, Maglaja i
Bukovice Male. Oni su tu naseljavali stanovništvo na svoja kmetovska selišta iz drugih krajeva.
Pa tako izgleda i Ahmiće iz Malešića. Prema našim istraživanjima u Čifčijama 1885. godine,
između ostalih, zatičemo i dva kmetovska selišta Ahmića:

  1. Kmetovsko selište Ahmić kućni br. 15 sa parcelama: k.č. 97 kućište sa baščom, 7 or.

Kruglaj sa oko 25 dunuma, 99 Otava oko 15 dunuma, 116/2 Velika njiva oko 61
dunum,… Barica oko 38 dunuma. Vlasnici su Širbegovići i Samšarići iz Sarajeva:
Muhamedbeg, Alibeg i Asim Širbegović i Salih Muhamed i Mehmed Samšarić, svi iz
Sarajeva. Godine 1891. vlasnik je Muhamedbeg Širbegović iz Tarevaca.84

  1. Kmetovsko selište Ahmić kućni br. 17 sa parcelama: 83/1 kućište sa baščom, or.
    Podkućnica sa oko 30 dunuma… Vlasnici su Širbegovići iz Sarajeva. Godine 1905,
    vlasnici su Husein i mal. Asim um. Muhamedbega (Mehmedbega) iz Tarevaca.85
    Godine 1897. u Čifčijama su formirana još tri kmetovska selišta Ahmića:
  2. Kmetovsko selište Ahmić kućni broj 27 sa parcelama: 97/2 kućište sa dvorištem i
    kućom, or. Podkućnica sa oko 12 dunuma, Otava oko 10,5 dunuma… Vlasnici su 1897.
    godine Širbegovići.86
  3. Kmetovsko selište Ahmić kućni br. 28 sa parcelama: 97/5 kućište sa dvorištem i
    kućom, or. Velika njiva i Dugulja sa preko 15 i 16 dunuma… Vlasnici su Širbegovići.87
  4. Kmetovssko selište Ahmić kućni br. 29 sa parcelama: 98/5 kućište sa kućom,
    dvorištem i baščom, Velika njva sa oko 24 i Barica sa 20 dunuma… Vlasnici su 1897.
    godine Širbegovići.88
    U Čifčijama 1885. godine imamo još kmetovska selišta i familija koje bi mogle biti
    iz Malešića. Takva su kmetovska selišta: Šehić, Memić (godine 1931. na Huseinu
    Memiću um. Huseina), Aljić (1931. na Aliji i Fehri Aljić um. Mustafe), Radić (Radića ima
    u Ahmićima)…
    Možda su ovi Ahmići u Čifčijama nekada bili u dijelu Malešića poznatim kao
    Ahmići. I oni su krajem 19. stoljeća kmetovska selišta u posjedu Širbegovića.
    84Gruntovni uložak br. 15, za Katastarsku općinu (K.O.) Čifčije iz 1885. godine, Gruntovnica u Doboju.
    85Gruntovni uložak br. 17…
    86Gruntovni uložak br. 38…
    87Gruntovni uložak br. 39…
    88Gruntovni uložak br. 40…

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *